
Gradnja jeftinih stanova
Zamrzavanje cena
Autor: Snežana Krivokapić
Foto: Branislav Ješić
To što je Vlada propisala maksimalne cene po kojima se mogu prodavati takozvani jeftini stanovi i praksi će značiti da investitorima neće padati na pamet da prodaju nekretnine ispod zacrtane kote. Usled krize, „regularni“ kvadrati spustili su se dvadesetak odsto i po ceni približili „jeftinim“, pa bi cenovno tržište moglo da ostane zamrznuto na nerealno visokom nivou
Da je po računici doktora ekonomije Krasimira Petrova sa Univerziteta Ohajo, cena stambenog kvadrata u Beogradu bila bi oko 400 evra.
Petrov, koji je još pre dve godine upozorio da su cene nekretnina u celoj jugoistočnoj Evropi „naduvane“, došao je do te brojke na osnovu dva pokazatelja koji služe za procenu isplativosti kupovine, odnosa cene prema prihodima domaćinstva i odnosa cene zakupa i cene nekretnine.
Da biste pročitali članak, morate biti pretplatnik.
Prijavite se svojim korisničkim imenom i šifrom da biste pristupili ovom tekstu.
Komentari (1)
Unestite tekst komentara:
09. mart 2010. 14:40:31
| Sloba
0
Petrov je malo pogresio. .metropole kao njujork, pariz, london, madrid, kao i vecina glavnih gradova se izdaju na 5% godisnje od vrednosti nekretnine. Drzave sa najvecim i najmanjim prinosom na svetu od izdavanja su u nasem okruzenju. .Skoplje vodi sa 15% godisnje, dok je Atina sa ubedljivo najnizim prinosom od 2%. Objasnjenje za Atinu je strah od zivota van grada, grci su kao i srbi prestravljeni od zivota u ruralnim oblastima.. u atini od 11mil grka zivi 4,5mil . .beograd i dalje kaska s 1.7mil na 7.5mil stanovnika. .u skoplju je kupovna moc gradjana tolko niska da svi i dalje moraju da rentiraju. .ako imate taj stogodisnji podatak iz amerike, molim vas stavite referencu, Hvala