"Mi ćemo uraditi svoj deo posla, ali očekujemo da nam šegenski prostor da elemente i informacije da bismo mogli da delujemo", kazao je Đelić i kao jedan od problema naveo i to što zemlje koje se žale na veliki priliv azilanata ne žele da daju imena tih ljudi i brojeve njihovih pasoša.

Kao jednu od mera Đelić je naveo razmatranja izmena Krivičnog zakona kako bi organizacija nelegalne migracije bila jasno definisana kao krivično delo.

"Radićemo na tome da oni koji se ogreše o šengenski prostor i institut azila ne mogu više da putuju kao drugi, radićemo i na tome da policija pazi da se slučajno više ne izdaju lažni pasoši i radićemo operativno na granicama svaki dan", kazao je Đelić za B92.

Upozorenje o prevelikom broju azilanata iz Srbije koje je Evropskoj komisiji upoćeno iz Belgije Đelić ocenjuje kao ozbiljno, ali ne i dramatično. "Situacija nije dramatična, ali jeste ozbiljna jer imamo zemlju koja je jedan od osnivača Evropske unije, a koja je tražila od Srbije da razmotri mogućnosti da smanji broj azilanata, a ako to ona ne može da uradi, da se razmotri ponovno uvođenje viza", kazao je Đelić.

Đelić je naveo da među onima koji traže azil u zemljama EU ima 95 odsto pripadnika romske nacionalne manjine i istakao da je to veoma osetljiv problem. "Mi imamo politiku poštovanja ljudskih prava, prava manjina i ne želimo da preuzmemo neke akcije za koje bi nam neko možda sutra rekao da su rasističke ili da izdvajaju određenu grupu", kazao je Đelić.