Kako se navodi u zaključcima zasedanja, vođi EU "pozivaju na dovršetak pregovora o članstvu s Hrvatskom do kraja juna 2011", na temelju ocena Evropske komisije, "s ciljem da se Ugovor o članstvu potpiše pre kraja godine".

Lideri EU takođe pozdravljaju nedavno hapšenje i izručenje Haškom tribunalu optuženog Ratka Mladića i naglašavaju da je "Srbija time učinila novi korak ka Evropskoj uniji".

Takođe su istakli da približavanje Hrvatske članstvu u Uniji "daje novi zamah evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana".

U zaključcima susreta na vrhu EU naglašava se nužnost da Hrvatska, druga država bivše Jugoslavije nakon Slovenije, koja će ući u EU, nastavi sa "reformama, posebno u oblasti pravosuđa i temeljnih prava".

Zato će Hrvatska biti pod "specifičnim nadzorom", odnosno kako je to ranije objasnio evropski komesar za proširenje Štefan File, svakih šest meseci proveravaće se kako ona sprovodi preuzete obaveze.

Hrvatska je prva zemlja u postupku proširivanja kojoj EU na kraju pregovora nije jasno predočila i datum ulaska u članstvo, a čije će dalje reforme dotad biti i pod posebnom "prismotrom".

To je posledica donedavnog snažnog podozrenja nekih članica EU u potpunu spremnost Hrvatske za članstvo u Uniji, ali i uvođenje novog metoda nadzora do samog ulaska u članstvo i za sve ostale države Zapadnog Balkana.

Odluka da se uvede poseban nadzorni mehanizam za Hrvatsku, a potom i svakog budućeg kandidata za članstvo, uklapa se i u većinski stav evropske dvadesetsedmorice da, posle članstva Hrvatske, za neko vreme proces proširivanja mora ostati "po strani", jer se EU mora preustrojiti i ekonomski, a verovatno i donekle politički, da bi se sprečile nove krize poput situacije s Grčkom i još nekim članicama "zone evra".

Što znači da se ubuduće onemogući da po političkoj demokratiji i pogotovo ekonomsko i finansijske nestabilne zemlje dođu do praga EU.

Smatra se takođe, rekli su agenciji Beta evropski diplomatski izvori, da javnost i većina političkih snaga u mnogim članicama Unije, posebno u Nemačkoj, Holandiji, Danskoj, tek treba da budu uverene u potrebu i korist prijema novih članica s obzirom na krizu i još uvek postojeću, iako skoro zakočenu, perspektivu ulaska i Turske u članstvo EU.

"Poseban nadzor" za potpuno sprovođenje reformi u Hrvatskoj zahtevale su Francuska, Nemačka, Britanija i Holandija, a London i Hag su tražili strogu kontrolu i proveru na temelju čega bi, ako se proceni da je napredak slab, moglo da se traži i odlaganje prijema Hrvatske u članstvo.

Evropski partneri su se konačno saglasili da je dovoljna jedna opšta formula o nadzoru kojom se navodi da će biti preduzet "prikladan odgovor" ako bi Hrvatska posustala u reformama.

Nadzor do samog ulaska u članstvo će se, prema evropskim diplomatama, naročito ticati onih sektora reformi na kojima Hrvatska ima najvećih problema, kao što su pravosuđe, dakle vladavina zakona, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, temeljna ljudska prava, slobodna konkurencija, ali i skupa i socijalno jako osetljiva restrukturacija brodogradilišta.

Posle potpisivanja pristupnog ugovora, što se očekuje sredinom decembra, u Hrvatskoj će biti organizovan referendum o ulasku u EU, a potom će svih 27 zemalja članica Unije morati da se izjasne ili glasanjem u parlamentu ili na referendumu da li to prihvataju.

Hrvatska je s EU 2005. godine počela pregovore o 35 poglavlja nužnih reformi.