U Hrvatskoj je 5. avgust državni praznik koji se slavi kao Dan pobede i domovinske zahvalnosti za akciju "Oluja" kojom su pod hrvatsku upravu vraćeni poslednji delovi teritorije koje su držali pripadnici srpskih vojnih jedinica. Od 2000. taj dan se obeležava i kao Dan oružanih snaga Hrvatske.

Akcija "Oluja" počela je 4. avgusta 1995. ofanzivom hrvatske vojske, policije i Hrvatskog veća obrane (vojske bosanskih Hrvata) na područja Banije, Like, Korduna i severne Dalmacije, odnosno na samoproklamovanu Republiku Srpsku Krajinu. Dan kasnije, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla hrvatsku zastavu.

U operaciji "Oluja" učestvovalo je 138.500 pripadnika hrvatske vojske, MUP-a i Hrvatskog vijeća obrane. Tim snagama su se, prema hrvatskim izvorima, suprotstavile srpske snage od oko 31.000 vojnika.

Područje zahvaćeno hrvatskom ofanzivom napustilo je gotovo celokupno srpsko stanovništvo. Kolone izbeglica na traktorima i drugim poljoprivrednim vozilima su preko područja pod kontrolom bosanskih Srba u zapadnoj i severnoj Bosni krenule ka Srbiji.

Vlasti u Srbiji su izbegličke kolone upućivale u centre u unutrašnjosti zemlje, uključujući i pokrajinu Kosovo.

U toj pokrajini je u kolektivnim centrima bilo smešteno nekoliko hiljada Srba, ali su oni ponovo izbegli polovinom jula 1999. godine, kada su jugoslovenska vojska i policija napustile Kosovo, nakon NATO bombardovanja. Oni su potom smešteni u druge prihvatne centre u Srbiji.

Vojna akcija "Oluja" ubraja se u jedno od najsurovijih etničkih čišćenja na području bivše SFRJ.

Prema nekim podacima, s obzirom na to da nema preciznih podataka, u akciji hrvatske vojske "Oluja" nestalo je 1.805 osoba, a Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava tvrdi da je tokom te operacije poginulo ukupno 677 civila.

Dokumentaciono-informativni centar "Veritas" u svojoj evidenciji ima imena 1.960 poginulih i nestalih Srba od kojih 1.205 civila, među njima 522 žene i 12 dece.

Komandant Glavnog štaba Hrvatske vojske Janko Bobetko izjavio je u avgustu 2001. zagrebačkom Jutarnjem listu da je on autor plana akcije "Oluja" i da je vojni vrh s tadašnjim predsednikom Hrvatske Franjom Tuđmanom tu operaciju pripremao dve godine.

Optužnicu protiv Bobetka Haški tribunal otpečatio je 2002, ali ga hrvatske vlasti nisu izručile tom sudu i on je do smrti 29. aprila 2003. sve vreme bio u jednoj zagrebačkoj bolnici.

Portparol Stejt departmenta Ričard Baučer izjavio je u decembru 2002. da su SAD imale određena saznanja da su pripreme za akciju "Oluja" u toku, ali da nisu bile "umešane u planiranje ili izvođenje te operacije". To je ponovio i bivši američki ambasador u Zagrebu Piter Galbrajt na suđenju Slobodanu Miloševiću u Hagu.

U maju 2007. Galbrajt je u intervjuu hrvatskoj televiziji rekao da veruje da su hrvatske vlasti bile umešane u zločine.

"Niko ne može poreći da su se zločini nakon 'Oluje' dogodili, uključujući i korake čiji je cilj bio sprečavanje povratka Srba", rekao je Galbrajt.

Za vreme Tuđmanovog režima hrvatske vlasti su negirale optužbe o etničkom čišćenju i odbijale saradnju s Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu, tvrdeći da je reč o legitimnoj vojnoj operaciji protiv pobunjenika. Zvanični stav Hrvatske bio je da nije bilo razloga da Srbi koji nisu bili umešani u ratna dejstva napuste to područje.

U međuvremenu su hrvatske vlasti prihvatile saradnju s Tribunalom u Hagu i tom sudu su dostavile na desetine obrađenih slučajeva najtežih zločina počinjenih tokom i nakon vojno-policijskih akcija "Bljesak" i "Oluja".

Hrvatska vlada je početkom jula 2003. saopštila da je primila izveštaj državnog tužioca o krivičnim prijavama i postupcima protiv izvršilaca zločina nakon vojne akcije "Oluja". Optužene su 3.792 osobe, a protiv većine su donete presude.

U aprilu ove godine hrvatska radiotelevizija (HRT) objavila je podatke Državnog tužilaštvg Hrvatske (DORH) da su tokom i neposredno posle Oluje počinjena 24 ratna zločina u kojima je ubijeno 156 osoba, kao i da je za te zločine procesuirano samo deset bivših pripadnika hrvatske vojske i policije.

Više nevladinih organizacija iz Hrvatske je, takođe, u aprilu ove godine podsetilo na nekažnjene zločine tokom i posle akcije "Oluja" kada je, kako navode, ubijeno više od 600 civila. 

 

Srećković: Godišnjica Oluje je dan velike tuge za Srbe

 

Ministar vera i dijaspore u Vladi Srbije Srđan Srećković izjavio je danas, povodom 16. godišnjice "Oluje" u kojoj je hrvatska vojska 1995. godine proterala većinu Srba iz tadašnje Republike Srpske Krajine, da je ovo dan velike tuge za srpski narod.

"Ovaj dan je i dan velike opomene za sve narode na prostorima zapadnog Balkana. Mi taj zločin nikada nećemo i ne smemo zaboraviti da se zločin ne bi ponovio, ali jesmo spremni za saradnju, pomirenje i objektivno sagledavanje prošlosti", naveo je on u saopštenju.

Srećković je podsetio da je tih dana ubijeno nekoliko hiljada ljudi a oko 200.000 proterano brutalnom silom sa prostora na kojima su vekovima živeli.

Srećković je ocenio da je od neprocenjive važnosti što se ove godine "Oluja" obeležava nakon presude Haškog tribunala kojom su kažnjeni krivci sa hrvatske strane za, kako je naveo, jedan od najvećih zločina u novijoj istoriji.

On je dodao da je Srbija čvrsto opredeljena da bude lider u razvoju dobrosusedskih odnosa i regionalne saradnje i da je za evropsku budućnost regiona od strateške važnosti unapređenje političkih i ekonomskih veza Srbije i Hrvatske.

"Za istinsko pomirenje potrebno je da položaj srpskog naroda u Hrvatskoj bude u skladu sa najvišim međunarodnim standardima. Problemi vezani za održivi povratak i ekonomsku egzistenciju Srba, postojanje tajnih optužnica, restitucija stanarskog prava, problemi vezani za priznavanje radnog staža i penzionog osiguranja, samo su neki od problema sa kojima se Srbi u Hrvatskoj suočavaju", naveo je on.

 

Predstavnici izbeglih Srba uputili pismo hrvatskim vlastima

Predstavnici izbegličkih udruženja iz Hrvatske izrazili su danas u otvorenim pismima hrvatskim vlastima žaljenje što Hrvatski sabor nije usvojio deklaraciju o poštovanju ljudskih prava prognanih Srba iz Hrvatske.

U otvorenim pismima predsednici i potpredsedniku hrvatske vlade Jadranki Kosor i Slobodanu Uzelcu koja su predali u Ambasadi Hrvatske u Beogradu, udruženja izbeglica u Srbiji navela su da je osnovni problem prognanih Srba diskriminacija.

"Činjenica je da u Hrvatskoj i dalje vlada diskriminatorksi odnos prema Srbima u zakonodavstvu i postupanju državnih organa", ističe se u pismima.

"Nažalost, Srbi se u Hrvatskoj i dalje tretiraju kao građani drugog reda", kazao je novinarima predstavnik izbeglih Srba Miodrag Linta, navodeći da Vlada Hrvatske ne pokazuje političku volju da se pronađe sveobuhvatno i trajno rešenje problema izbeglih.

U pismima Kosorovoj i Uzelcu, izbeglice su navele da i šesnaest godina posle završetka rata prognani Srbi iz Hrvatske i ostali oštećeni građani nisu ostvarili svoja ljudska prava.

Izbeglička udruženja su navela nekoliko zahteva koje Vlada Hrvatske, kako je ocenio Linta, treba da reši pre ulaska u EU.

Izbeglice zahtevaju povratak oduzetih imovinskih i stečenih prava, od predstavnika hrvatske vlasti traže da se uspostave isti standardi u suđenjima za ratne zločine i drugim krivičnim delima iz ratnog perioda, i da se prestane sa zloupotrebom spiskova za ratne zločine i poternica, u cilju zastrašivanja i odvraćanja prognanih Srba od povratka.

Oni traže da se završi proces ekshumacije i identifikacije posmrtnih ostataka Srba iz svih pojedinačnih i zajedničkih grobnica koji se, kako ističu odvija "neobjašnjivo sporo".

Od ukupnog broja žrtava do sada je rešena sudbina 911 ljudi, dok se na evidenciji nestalih vodi još 1.011 lica, naveo je Linta i istakao da su udruženja zatražila od Hrvatske da "preuzme odgovornost za stradanja i gubitke koji su imali prognani Srbi".

Vlada Hrvatske ne čini sve što objektivno može da se pronađe sveobuhvatno, pravično i trajno rešenje brojnih problema prognanih Srba i drugih oštećenih građana, dodao je on.

U pismima hrvatskim zvaničnicima istaknuto da zahtevi izbeglih Srba nisu usmereni protiv Hrvatske, i da velika većina prognanih Srba podržava potpisivanje ugovora o pristupanju Hrvatske Evropskoj uniji pod uslovom da se na sveobuhvatan i pravičan način reše njihovi problemi. 

 

Hrvatski državni vrh danas u Kninu

Hrvatski državni vrh prisustvovaće danas posle podne u Kninu otkrivanju spomenika povodom 16. godišnjice hrvatske vojne akcije "Oluja".

Spomenik hrvatske pobede Oluja '95 otkriće deca poginulih hrvatskih vojnika u prisustvu predsednika i premijera Hrvatske Ive Josipovića i Jadranke Kosor.

Danas se navršava 16 godina od početka hrvatske vojne akcije "Oluja" koja je dovela do egzodusa više od 200.000 Srba iz Hrvatske.

U Hrvatskoj je 5. avgust državni praznik koji se slavi kao Dan pobede i domovinske zahvalnosti za akciju "Oluja" kojom su pod hrvatsku upravu vraćeni poslednji delovi teritorije koje su držali pripadnici srpskih vojnih jedinica. Od 2000. godine taj dan se obeležava i kao Dan oružanih snaga Hrvatske.

Haški tribunal je u aprilu ove godine osudio hrvatske generale Ante Gotovinu na 24 i Mladena Markača na 18 godina zatvora, dok je generala Ivana Čermaka oslobodio krivice za zločine tokom "Oluje".

Povodom obeležavanja Dana pobede i domovinske zahvalnosti i Dana oružanih snaga, državne i gradske delegacije položile su jutros na zagrebačkom groblju Mirogoj vence poginulim hrvatskim vojnicima.

Na sutrašnjoj proslavi u Kninu kojoj će prisustvovati hrvatski državni vrh, postrojiće se jedinice vojske i policije, a, kako je najavljeno, prvi put će javnosti biti predstavljena i borbena jedinica EU u kojoj učestvuju i hrvatski vojnici.

 

SNV: U Hrvatskom sećanju još nema mesta za stradanje Srba

Srpsko narodno veće iz Hrvatske ocenilo je povodom 16. godišnjice hrvatske vojno-policijske akcije "Oluja" da ni posle toliko godina u javnom sećanju u Hrvatskoj nema prostora za stradanja srpskog stanovništva.

U izjavi koju je potpisao predsednik SNV Milorad Pupovac, navodi se da je pre 16 godina iz Hrvatske izbeglo oko 250.000 Srba, da su u zbegu mnogi stradali, mnogi koji su ostali ubijeni, a njihova imovina danima i nedeljama sistematski pljačkana i paljena.

"Trebalo je proći nekoliko godina da tadašnje vlasti omoguće značajniji povratak izbeglih Srba, ali bez potrebne fizičke, pravne i socijalne sigurnosti", navodi SNV, dodajući da su mnogi povratnici napadani, neki i ubijeni, a njihova imovina uništavana.

SNV podseća da je trebalo da prođe deset godina da bi počeo značajniji povratak vlasništva i stanarskih prava Srbima, i da je trebalo da prođu godine da bi se počelo sa kažnjavanjem zločina nad Srbima, iako je većina i do danas ostala nekažnjena.

"Posebno su ostali nekažnjeni zločini sistematskog uništavanja naselja, sistematskog onemogućavanja ili otežavanja povratka i zločini počinjeni prema povratnicima. Mnogi od onih koji su stradali ili se vode kao nestali još uvek nisu identifikovani i dostojno sahranjeni", piše u izjavi SNV.

SNV smatra da u javnom sećanju u Hrvatskoj još uvek nema prostora za stradanje srpskog stanovništva, iako su i međunarodne pravosudne institucije rekle svoje o karakteru i razmerama ovih stradanja.

Ocenjujući da neretko nije samo reč o prećutkivanju već i vređanju osećanja onih koji su stradali, SNV navodi da svojom izjavom želi da "podseti na to i suprotstavi se godinama prisutnoj politici u kojoj se stradanja Srba u Drugom svetskom ratu negiraju ili relativizuju, a stradanja Srba u ovom ratu prećutkuju".

"Ovom Izjavom i ovim skupom sećanja želimo se prisetiti svih koji su stradali, svih koji su patili, svih kojima je učinjena nepravda - Srbima od Hrvata, Hrvatima od Srba", navodi se u izjavi SNV.

 

Dodik: Oluja je bila udruženi zločinački poduhvat

Predsednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik izjavio je danas da je vojna akcija "Oluja" bila udruženi zločinački poduhvat, koje je planirao državni i vojni vrh Hrvatske s ciljem etničkog čišćenja nekadašnje Republike Srpske Krajine (RSK).

"Sud u Hagu je presudio da je ta akcija udruženi zločinački poduhvat, a njeni akteri, među kojima i general Ante Gotovina, su osuđeni. Ova akcija je planirana i podržana od velikih zapadnih sila, a poznato je da su određene američke firme podržale pripremu, organizaciju i porovođenje akcije", kazao je Dodik novinarima nakon što je na groblju Sveti Pantelija u Banjaluci položio venac povodom obležavanja 16 godine od progona Srba tokom "Oluje".

Navodeći da se "Oluja" u Hrvatskoj slavi kao velika pobeda, a da je Srbi obeležavaju kao veliki dan stradanja, on je istakao da ni 16 godina od rata nema jedinstvene ocene ove akcije.

Komentarišući izjavu hrvatskog predsednika Ive Josipovića da je "Oluja" bila legalna i legitimna akcija, a da je "ono loše što se dogodilo samo mala mrlja na toj akciji", predsednik RS je kazao da tu mrlju nosi hrvatska država i da presuda Haškog tribunala o udruženom zločinačkom poduhvatu najbolje govori o toj akciji.

Dodik je kazao da se pitanje tužbe BiH protiv Hrvatske, zbog napada hrvatske vojske na Mrkonjić Grad i ostale zapadnokrajiške opštine posle "Oluje", ne može rešiti bez relevantnih međunarodnih institucija.

"Činjenica je da je regularna hrvatska vojska bila na području krajiških opština, ali i da međunarodna zajednica ima selektivan pristup kada je reč o tome", kazao je on.

Dodik je optužio Hrvatsku da ni u procesu pridruživanja Evropskoj uniji (EU) nije prestala da opstruiše povratak Srba i rešavanje pitanja njihove imovine, dodajući da su problem za Srbe iz Hrvatske optužnice za ratne zločine koje je podiglo hrvatsko pravosuđe.