"Jutarnji list" piše da je "činjenica da dan oslobođenja Knina, dan koji Hrvati obeležavaju kao najvažniji i jedini stvarni državni praznik, među brojnim hrvatskim Srbima izaziva, blago rečeno, nelagodu, a često i najgorča moguća osećanja".

- "Oluja" je za veliku većinu Hrvata i hrvatskih građana istorijski dan, dan u kojem je Hrvatska vratila svoju teritoriju, samopoštovanje i ukinula okupaciju. "Oluja" je otvorila vrata slobodi i demokratiji, razvoju Hrvatske u zemlju evropskih standarda. Moramo razumeti Srbe koji žale za svojim stradalim rođacima i prijateljima. Oni tuguju kao što i Hrvati tuguju za svojim stradalima. Zajednički ćemo obeležavati "Oluju" onog trenutka kad Srbi prihvate političku i istorijsku istinu o uzrocima rata i "Oluje", kad obe strane budu razumele tugu drugih, kad jednako budemo osuđivali svaki zločin - izjavio je Josipović.

Hrvatski predsednik je uveren da je pomirenje Hrvata i Srba moguće i da je to "dugoročna pretpostavka našeg razvoja", ali napominje da većinu Hrvata i Srba u Hrvatskoj ne treba posebno miriti.

- U odnosima Hrvata i Srba rat je kod mnogih ostavio teške traume i mogu razumeti da ti ljudi teško prihvataju globalno pomirenje. Ipak, stvari idu napred. Prisetite se ne tako davne prošlosti i uporedite je s današnjim stanjem! Razlika je vidljiva. A mirenje Hrvatske i Srbije je proces koji već daje vidljive rezultate. Pogledajte samo koliki ljudi prelaze granicu, odlaze u turističke posete, kontaktiraju s prijateljima i rodbinom, trguju... Pogledajte saradnju policija i državnih tužilaštava na progonu organizovanog kriminala, čak i ratnih zločina, saobraćajnu suradnju, pravnu pomoć, vojnu saradnju… - kaže Josipović.

Svaki Srbin u Hrvatskoj može biti politički Hrvat

Na pitanje kako promeniti duboko suprotstavljeni odnos u interpretaciji "Oluje" između Hrvata i Srba, Josipović je odgovorio:

- Upornost u razgovoru, međusobno razumevanje, poštovanje svih žrtava, osuda svih zločina… Naravno, i provođenje u praksi svih propisa kojima se štiti položaj nacionalnih manjina. Mislim da treba otvoriti i pitanje naših identiteta. Mora se moći biti politički Hrvat, dakle, odgovoran hrvatski državljanin, i u isto vreme Srbin po nacionalnosti. Zašto neko ne bi imao identitet koji obuhvata oba elementa!? Usudio bih se reći da već danas hrvatski Srbi, ili barem ogromna većina, to jesu. Isto tako, Hrvati se moraju naučiti da postojanje manjinske srpske, bošnjačke, italijanske, mađarske, ili bilo koje druge tradicije i kulture u Hrvatskoj ne ugrožava ničije hrvatstvo ni hrvatski nacionalni identitet.

   

Kosor: Pozdrav hrvatskim generalima je reakcija na Tadićeve zahteve

Hrvatska premijerka Jadranka Kosor izjavila je danas da je na proslavi godišnjice operacije "Oluja" uputila pozdrav generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču jer je "bilo opasno" prećutkivati zahtev predsednika Srbije Borisa Tadića da se ne proslavlja "Oluja".

- Mislimo da je bilo izuzetno opasno prošle godine ne reagovati... na zahteve iz Srbije predsednika Tadića da ne smemo slaviti pobedničku operaciju "Oluju", da ne smemo slaviti oslobođenje Hrvatske od velikosrpske agresije. To je opasno, kao što je opasno i veličanje četništva - navela je Kosorova, a prenela Hina.

Reagujući na izjavu potpresednika Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) Milorada Pupovca da je upućivanje pozdrava generalima "zabrinjavajuće i opasno", ona je rekla da je Hrvatska "upravo pobedom u toj akciji ("Oluji") skršila zube tiraninu Miloševiću, ali i omogućili susedima da širom otvore vrata dmokratiji".

Kosorova je ponovila da Hrvatska "nikom neće dopustiti da revidira istoriju".

Upitana da li je pozdravljanje Gotovine i Markača u Kninu bilo predizborno jer ih godinama nije spominjala ni pozdravljala, premijerka Kosor je odgovorila da je to
"slabo pamćenje".

- Ja sam jedini visoki državni zvaničnik koji je posetio naše generale Gotovinu i Markača u Hagu - podsetila je hrvatska premijerka.