emg home
RSS

MAT: Inflacija viša od osam odsto

05. oktobar 2010. | 14:03

Izvor: Emg.rs

Inflacija u Srbiji u ovoj godini premašiće gornju granicu cilja od osam odsto, ocenio danas urednik mesečnika Makroekonomske analize i trendovi Stojan Stamenković.

Inflacija merena rastom potrošačkih cena je već u avgustu dostigla nivo koji su Vlada i Narodna banka Srbije projektovali za kraj godine, pošto je od decembra prošle godine porasla na 5,9 odsto, naveo je Stamenković na predstavljanju novog broja MAT-a, koji izdaju Ekonomski institut i Privredna komora Srbije.

Sudeći prema podacima o rastu troškova života u septembru, 1,1 odsto, ponajviše zbog poskupljenja industrijskih prehrambenih proizvoda, već u septembru inflacija bi mogla da dostigne sedam odsto, objasnio je Stamenković.

Cilj ekonomske politike u pogledu inflacije teško da će biti ostvaren, pre svega zbog poskupljenja hrane, mada ne treba zaboraviti ni uticaj rasta cene gasa i grejanja, koji se, kao i rast cena struje, možda može potisnuti ka prvim mesecima sledeće godine, ali se ne može izbeći.

 

Deficit budžeta teško održiv na duži rok

Budžetski deficit koji je država dogovorila za ovu godinu s predstavnicima Međunarodnog monetranog fonda ostaće u planiranim okvirima od 4,8 odsto i neće biti problema u njegovom finansiranju, ali bi na duži rok država mogla zapasti u dužničku zamku, kazali su ekonomisti u novom broju MAT-a.

„Nije toliko bitan novac od MMF-a koliko ocena da je ekonomska politika Srbije kredibilna. Ako iz procedure bude povučen Zakon o Fondu penzijsko-invalidskog osiguranja, koji kroz manje učešće penzija u BDP-u znači nižu javnu potrošnju, to će biti signal za susede da Srbiju čeka grčki scenario, dok na unutrašnjem planu sledi erozija deviznih rezervi NBS-a“, upozorio je Stojan Stamenković.

Prema njegovim rečima, ako država počne da upotrebljava nove pozajmice da bi otplatila tekuće obaveze (plate, penzije, socijalne transfere) i stare kredite, onda to nikako ne doprinosi novom modelu rasta. Pri tom, u narednih tri do šest godina, otplate starih veće su od sume novih kredita, te će država morati da obezbedi priliv kapitala iz investicija.

Ako izostane priliv kapitala spolja, pre svega od izvoza roba i usluga, dinar će i dalje „tražiti“ zamašne intervencije centralne banke kako bi ostao stabilan.

Uslediće pritisak Vlade na Centralnu banku da obezbedi stabilan kurs. Pitanje je koliko dugo može da traje erozija deviznih rezervi pre nego što se postavi pitanje održivosti spoljnog duga, posle čega će neizbežno uslediti veća inflacija i devalvacija, potpuno nezavisna od računa o „ravnotežnom“ kursu koji se sad predstavlja javnosti, ocenili su ekonomisti MAT-a.

Objavi:

Del.icio.us
Digg
My Web
Facebook
Newsvine

Teme: Inflacija, Cene, Budžetski deficit

Ličnosti: Stojan Stamenković

Institucije: Narodna banka Srbije, Ekonomski institut, Vlada Srbije, Međunarodni monetrani fond


Unesite tekst komentara:

<<

24. oktobar - 30. oktobar 2011.

>>

Povezani naslovi