Đelić je predstavljajući Predlog zakona o vraćanju imovine i obeštećenju u Skupštni Srbije kazao da će ukupna vrednost obeštećenja bivših vlasnika biti oko 4,5 milijarde evra, od čega će dve milijarde evra biti u obveznicama.

"Usvajanjem zakona o vraćanju imovine i obeštećenju Srbija će biti prepoznata kao moderna država koja poštuje privatnu svojinu, a biće ojačana pravnu sigurnost u zemlji i omogućeno privlačenje investicija", naglasio je Đelić.

On je istakao da je Zakon o restituciji jedan od ključnih da Srbija dobije status kanditata za članstvo u EU.

Đelić je kazao da će predmet vraćanja biti sva imovna oduzeta posle Drugog svetskog rata i da će prioritet imati vraćanje imovine u naturi.

Kako je precizirao, predmet vraćanje biće oduzete nepokretnosti, odnosno građevinsko zemljište, poljoprivredno zemljište, šume, šumsko zemljište, stambene i poslovne zgrade, stanovi, kao i pokretne stvari i preduzeća.

Đelić je kazao da su tri ključna principa na kojima je utemenljen zakon - da se ispravi nepravda učinjena mnogim porodicama iz ideoloških razloga posle Drugog svetskog rata, da se ne prave nove nepravde i da se restitucija uskladi sa imovinskim resursima tako da bude primenljiva, a da ne ugrozi ekonomsku stabilnost cele nacije.

On je kazao da nije pozitivno što se taj zakon donosi 11 godina posle početka tranzicije, ali da je sada predložen model restitucije koji je davao najbolje rezultata na osnovu iskustva drugih zemalja.

Prema raspoloživim podacima na osnovu evidencije iz 2006. godine, kazao je Đelić, očekuje se da zahteve za restituciju podnese oko 150.000 porodica.

Rehabilitovane osobe će takođe imati pravo na vraćanje imovine, kazao je Đelić i precizirao da neće biti potrebno da se proces rehabilitacije završi nego da se dokaže da je otpočeo.

"Svi oni koji koji su proglašeni kao držani nepijatelj samo da bi im se oduzela imovina, moraju biti rehabilitovani", kazao je Đelić.

Obrazlažući zakon on je kazao da pravo na povraćaj imovine neće imati strani državljani članovi okupacionih snaga.

Prema rečima Đelića, predloženo je da Staro sajmište postane memorijalni centar za žrtva holkaousta i fašizma, što će biti uređeno posebnim zakonom.

Đelić je kazao da će predloženim zakanom Direkcija za restituciju biti transformisana u Agenciju za restituciju koja će voditi taj proces.

Predviđeno je da se u poštama u Srbiji otvore šalteri na kojima će se podnositi zahtevi za restituciju, što bi trebalo da ubrža ceo taj proces.

Đelić je kazao da je određen rok za vraćaje imovine šest meseci od kompletiranja predmeta i do godinu dana za komplikovanije predmete.

"Nadam se da ćemo već sledeće godine imati prve rezultate u vraćanju imovine", kazao je on.

Đelić je kazao da će biti vraćeno i poljoprivreno zemljište i u slučaju da je u međuvremenu postalo građevinsko i dodao da se prema dosadašnjoj evidenciji potražuje 300.000 hektara poljoprivrednog zemljišta.

Prema njegovim rečima, građevinsko zemljište dato u dugoročni zakup vratiće se ako investitor ne ispunjava uslove ugovora.

Osnova za obeštećenje biće sadašnja tržišna vrednost imovine, naglasio je Đelić i dodao da će visina efektivnog obeštenja svakom pojedninačnom vlasniku biti poznata krajem 2014. godine.

Potpredsednik Vlade Srbije kazao je da će za novčano obeštećenje vlasnika oduzete imovine početkom 2015. biti emitovane obveznice u evrima u ukupnoj vrednosti od dve milijarde evra, na koje će se obračunavati kamata od dva odsto.

Kako je dodao, maksimalno obeštećenje po vlasniku ograničeno je na 500.000 evra, a ročnost obveznica biće 15 godina, odnosno pet godina za ljude starije od 70 godina.

Đelić je kazao da zakonom nije predviđena naturalna suptitucija oduzete imovine ističuće da je mali broj zemalja predvideo tad vid obeštećenja, a oni koji su to uradili preporučili su Srbiji da ne usvaja taj model i ne ulazi u tu "pravnu avanturu".