"To je specifična mera koju je Ministarstvo poljoprivrede i ove godine planiralo budžetom u iznosu od milion evra, ali nije došlo do njene realizacije", rekao je on.

Kako je dodao, ukoliko bi ta uredba bila usvojena, kasnije bi mogla da se "ustanovi i dodatna apanaža ljudima koji su zemljište prodali državi".

Jeličić je kazao da je, uz prosečnu cenu zemljišta od 2.500 do 2.600 evra po hektaru, sa iznosom od milion evra koji nije realizovan budžetom, ove godine moglo da se kupi oko 400 hektara.

Podsetio je da se trenutno sprovodi druga mera za učešće staračkih domaćinstava u tržištu zemlje, jer država podstiče starije od 65 godina, koja ne mogu da obrađuju zemlju, da je daju u zakup. Ukoliko su zakupci mlađi od 40 godina staračka domaćinstva dobijaju 12.000 dinara po hektaru, a u svim ostalim slučajevima dobijaju 8.000 dinara.

"Ovogodišnja investicija u poljoprivredno zemljište u Srbiji iznosi ukupno 600 miliona dinara i predstavlja najveće ulaganje u tu oblast od 2000. godine", kazao je on.

Jeličić je rekao da je taj novac korišćen za uređenje poljskih puteva, kontrolu plodnosti i poboljšanje kvaliteta poljoprivrednog zemljišta, istakavši da sledeće godine očekuje investiranje od najmanje 1,2 milijarde dinara.

"Očekujemo da će ove godine prihodi od naplate za izdavanje državnog poljoprivrednog zemljišta u zakup biti četiri milijarde dinara", kazao je on i dodao da bi to bilo na nivou od prošle godine.

Prema njegovim rečima, "2009. godine procenat naplate zakupa poljoprivrednog zemljišta bio je 98 odsto".

Jeličić je naveo da naplata nije urađena kod preduzeća kod kojih je raskinuta privatizacija i kod nekih kod kojih su menice nenaplative, ali je dodao da su ti sporovi na sudovima.

"Procene su da država ima oko 450.000 hektara obradivog poljoprivrednog zemljišta, ali to su procene na nivou katastarskih podataka, pa na terenu ima razmimoilaženja", rekao je on i dodao da je ove godine u zakup bilo izdato 290.000 hektara zemlje, što je za 70.000 hektara više nego prošle godine.

Jeličić očekuje da se površina državnog poljoprivrednog zemljišta koje se izdaje u zakup povećati na 350.000 hektara, iako se procenjuje da se u poslednjih 20 godina zbog promene namene zemljišta godišnje "gubilo" oko 20.000 hektara poljoprivrednih površina.

On je zaključio da u Srbiji "postoji tržište zakupa poljoprivrednog zemljišta, dok tržište za kupovinu poljoprivrednog zemljišta nije dovoljno razvijeno", što država svojim merama pokušava da promeni.