Posledice regulisanja tržišta uredbama o obaveznoj proizvodnji mleka i hleba
Država mesi gubitke
Autor: Vesna Lapčić
Foto: Dragan Milošević
Država ne sme da određuje privatnim kompanijama koliko nečega da proizvode, niti sme da određuje visinu zarade, kažu stručnjaci. Kompanije bi zbog toga mogle raditi s gubitkom, podizati cene ostalih proizvoda ili prestati da rade. Uredbe o hlebu i mleku su loš signal za investitore
Uredbe Vlade o proizvodnji mleka i hleba koje privatnim kompanijama nameću koliko će proizvoditi i po kojoj ceni će prodavati proizvode zadiru u poslovni odnos proizvođača i trgovaca i mogu za posledicu imati beg potencijalnih investitora sa ovdašnjeg tržišta, odnosno odustajanje od proizvodnje u sektorima u kojima je država ograničila zaradu, kažu sagovornici magazina Ekonom:east.
Bez obzira na to što su alibi za uredbe poremećaji na tržištu i želja Vlade, kako je rečeno, da zaštiti potrošače (obezbedi dovoljnu snabdevenost mlekom i očuva cenu hleba), te mere, makar i privremene, nisu normalne za tržišnu ekonomiju, govore poznavaoci. Odluke su, ističu stručnjaci, populističke i ne rešavaju probleme, već ih stvaraju.
Da biste pročitali članak, morate biti pretplatnik.
Prijavite se svojim korisničkim imenom i šifrom da biste pristupili ovom tekstu.
Komentari (0)
Unestite tekst komentara: