"Viši sud je izašao iz svoje nadležnosti i po treći put poništio odluku nižeg suda koji je utvrdio da su ispunjeni svi uslovi da se Grad uknjizi kao vlasnik na više od 110 hektara spornog zemljišta koje koristi Luka", navodi se u saopštenju Saveta.

Savet je podsetio da Luka Beograd nije tražila poništenje ugovora iz 1975. godine između Grada i Luke, već raskid tog ugovora, čime je "priznala njegovu pravnu validnost".

"Viši sud je, donoseći rešenje 21. jula 2010. godine u spornom zemljišno-knjižnom predmetu, izašao iz svoje nadležnosti, jer se upustio u utvrđivanje činjenica da li je Ugovor iz 1975. izvršen, što je već utvrdio Trgovinski sud, a što inače, nije u nadležnosti zemljišno-knjižnog suda", ukazao je Savet.

Gradsko zemljište je bez naknade preneto Luci 1961. godine, kad je osnovano Preduzeće pristaništa "Beograd", ali je, kako je naveo Savet, ugovorom iz 1975. godine Luka vratila Gradu pravo korišćenja tog zemljišta.

"Reč je o zemljištu koje preduzeće nikada nije koristilo, niti ga danas koristi za obavljanje lučke delatnosti", ističe se u saopštenju Saveta i dodaje da nema "nikakvog pravnog i ekonomskog osnova da Luka raspolaže zemljištem koje joj ne treba za osnovnu delatnost, i za koje nije platila nikakvu nadoknadu".

Sporovi između Luke i Grada o zemljištu van pristaništa su, prema oceni Saveta, "besmisleni, jer je prema Zakonu o planiranju i izgradnji, koji je donet u maju 2003. godine, prestalo svako pravo korišćenja zemljišta na kome nisu izgrađeni objekti radi čije izgradnje je dodeljeno, odnosno koje nije privedeno drugoj nameni".

Rešenje Višeg suda i njegovo obrazloženje otvara sumnju, smatra Savet, da nosioci sudijskih funkcija nisu bilu poznati sa činjenicama presudnim za odluku i da su "sudovi samo puki instrument u rukama interesnih grupa, političkih partija i pojedinih državnih institucija".